...Krešimira Gojanović......

Galerija slika, crteža i fotografija

Izbor iz recenzija i predgovora

Svijet fantazmagorija

/ Tomislav Lalin, predgovor katalogu povodom samostalne izložbe " Uskrsnuće Prometeja " u Galeriji " Vladimir Nazor ", Zagreb, 1994. /

Krešimiru Gojanović ćemo ponajprije prepoznati po fantazmagoričnom svijetu koji se nastanio na njenim slikama. Taj fantazmagorični svijet tvore likovi kako antropomorfnog, tako i biomorfnog i zoomorfnog porijekla. Kažem porijekla, jer je te likove teško preciznije imenovati. Naime, oni dolaze iz neobuzdanih prostranstava autoričine svijesti, a još više podsvijesti, iz prostora oniričkih snoviđenja. Oni bujaju i njihovu protežnost u svim pravcima nije moguće zaustaviti, kao što nije moguće ni predvidjeti kakve će sve oblike kod tog rasta zadobiti...

Tako su ti likovi u stvarnom ili prividnom pokretu, gradeći lelujave ritmove, a koji poradi zaokrugljenosti te figurativnosti, plutaju negdje prema centru slike, ne izlazeći iz njenih okvira. Ako tome dodamo i otvoreni, žestoki kolorit akrilnih boja, i uz vidljivi grafizam, onda će nam biti jasna količina ekspresivnosti na ovim radovima.

/ *Slike u naslovu:
1. '' Oslobođeni Prometej '', akril na platnu, 70x55 cm
2. '' Ples sa Minotaurom '', akril na lesonitu, 80x60 cm /

***

Novo slikarsko ime

/ Mirjana Šigir, objavljeno u " Vjesniku " 21. 2. 1994. – povodom samostalne izložbe u Studiu galerije Forum – iz ciklusa " Antikrist " i " Buđenje planete ". /

...Krešmirine temperamentne, bojama obilne slike, koje će odmah podsjetiti na najbolja iskustva ekspresionizma, dapače, čak i na " Les fauves " – ispunile su prostor gotovo frenetičnim zračenjem.

Slikaričinu odlučnost u izrazu pripisala bih eruptivnoj nadarenosti koja prelazi sve granice sadašnjosti i u duhu se spaja sa velikim prethodnicima. Slikarstvo Krešimire Gojanović, barem u ovom trenutku, intuitivan je spoj govorenja simbolom i bojom o svemu što muči ne samo mladoga, već uopće današnjeg čovjeka, i ne samo na ovim našim prostorima.

.....

...1. '' Dodir anđela '', akril na platnu, 65x60 cm
...2. '' Plavi pejsaž'', akril na lesonitu, 80x65 cm

***

Eh, imaginarnog li krajolika

/ Petar Prelog, časopis " Homo volans " - Vijenac, 12. 6. 1996. - povodom samostalne izložbe " Svemirski cvjetovi " u Galeriji Spektar, Zagreb, 1996. /

...Krešimira Gojanović posjeduje ono što zovemo nesputanom maštom, a njene plodove vješto prenosi akrilnom tehnikom na karton i platno. Primjećujemo, također, svojevrsne derivacije ekspresionističkih iskustava, vidljive ponajprije u deformaciji ljudske figura i snažnom govoru boje. Upravo boja zauzima važnu ulogu, ali i na simboličkoj razini. Ni linija nije zapostavljena, ona zajedno s plohama boja ravnopravno gradi zamišljeni svijet svemirskog krajolika... Slikajući astralne sirene, svemirske cvjetove, zmajeve i razna čudovišta, autorica dočarava i duhovni prostor slike, koji odgonetavamo kroz bezbroj simboličkih značenja.

.....

.........1. '' Svemirski cvijet crveni '', akril na platnu, 80x60 cm
2. '' Astralna sirena '', akril na lesonitu, 70x50 cm

***

Ples Vještica

/ Alma Pengal, predgovor katalogu povodom izložbe " Praznik čarovnic ", Galerija KUD - a France Prešeren, Ljubljana 1996. /

...Krešimira Gojanović spada među onu vrstu umjetnika, koji kroz svijet simbola otkrivaju svoj unutarnji duhovni svijet, svijet senzualnosti, pokreta i gibanja. Borba između dobra i zla, odmak od predviđenih normi, govore o njezinom gledanju u budućnost, a istovremeno naglašavaju njezino vjerovanje u stvari koje trenutno radi.

" Ples vještica " je ispovjed slobode i veselja, no istovremeno je i degradacija svetoga u mračno, nevidljivo biće. Krešimira spada u kategoriju suvremenih umjetnika koji svoj izraz crpe u simbolici davnih epoha, te ujedno bit te tajne pojašnjavaju kako sebi, tako i drugima.

......

..1. '' Ples vješticai '', akril na platnu, 90x65 cm
.....2. '' Ružičasti sabat '', akril na platnu, 90x70 cm

***

Ezoterijsko slikarstvo Krešimire Gojanović

/ Marina Baričević - " Europa ", informativno glasilo Europskog doma Zagreb, povodom izložbe " Misterij tarota " u Europskom domu, Zagreb, 1998. /

...U Europskom domu u Zagrebu izlagala je hrvatska umjetnica Krešimira Gojanović. Mlada i radoznala za sva istraživanja, pa i čovjekovih skrivenih potencijala, nestrpljiva u otkrivanju uspavanih, neotkrivenih mogućnosti, slikarica ima osobit senzibilitet. U duhovnom procjepu između stvarnosti i naslućenosti, ona na slikama rješava trenutne dileme.

Nije stoga slučajno da je autorica za poprište svojih pitanja uzela planetu, napučivši je čudnovatim raslinjem i bićima. Simbolizam planete koji je gotovo neiscrpno vrelo, počiva na paralelnosti između nebeskog i zemaljskog poretka, u kojem postoje posebne veze između putanja nebeskih tijela i sudbine čovjeka. Polazeći od čovjeka, glavnog motiva ili središnjeg lika, Krešimira ga smješta u arabesknu površinu slike. Sav raspoloživi prostor ispunjen je simbolima, crtovljem, likovima, znakovima, obojen intenzivnim bojama. Slična simbolička suglasja sadržajno su naznačena i na razini kolora: svaka slika doima se kao planetarna tkanica slobodne i razigrane mašte. Ipak svugdje probija ono najranije pitanje - do kada ćemo jos ostati uspavani ?...

'' Gaia '', akril na platnu, 60x50 cm

Moć arhetipova

/ Snježana Samac, predgovor katalogu povodom samostalne izložbe " Moć arhetipova ", Galerija Zvonimir, Zagreb, 2000. /

...Magijsko u čovjeku je jednako toliko staro, koliko i sam čovjek. Stoga je mistično saživjelo jedan duboki svijet u nama, čija se plodnost najradikalnije uočavala u umjetnosti. Slikarstvo Krešimire Gojanović nameće se kao okretanje u prošle egzistencije ili proricanje slijedećih života, u kojima će se razvijati njezina umjetnost.

Doista - ona traži potpunu predanost promatrača dok čita predstavljenu slikarsku sintaksu. Zahtjeva znanje kao preduvjet za bilo kakav kontakt s vlastitom umjetnošću. Decidirana poruka i sadržaj, neizostavni su rezultat, samo na izgled ograničen slikarskom formom...

 

 

Između svjetova

/ Sanda Stanaćev Bajzek, predgovor katalogu povodom samostalne izložbe u Narodnom muzeju Labin i zavičajnom muzeju Buzet, 2007. god./

Slijedeći tematske okvire preuzete iz drevnih mitologija, fokusirajući se na '' kult žene '', Krešimira Gojanović otkriva vlastite istine o životnom ciklusu, o dvojnosti naravi stvaranja i smrti. Intuicija je staklena kugla kroz koju žena može sagledati ono nesagledivo i ona nam daje točne smjernice djelovanja, uspostavlja sklad s vlastitim unutarnjim bićem, usmjerava i vodi stvaralački život. Neizmjerno je važna ženi umjetnici, jer ona je moćna snaga ispunjena strašću, stvaralaštvom i težnjom za znanjem, oslobođenom svih vremenskih i prostornih granica. Intuicija kao bit instinktivne ženine prirode bori se za opstanak, bori se protiv ukalupljivanja žene u društveno nametnutu joj ulogu.

'' Tamni Mjesec '', akril na platnu, 80x60 cm

Krešimira Gojanović svojim umjetničkim radom ustoličuje prototipove, glavne povijesno-kulturološke simbole ženstva, nositeljice svjetskih mitova o moći ženske intuicije, vječne dijalektičke simbole erotskih, poganski i božanskih konotacija, ponaosob onih u kojima se isčitava polaritet života i smrti. Egipatska božica Izida koja svake noći oživljava svog brata Ozirisa, u grčkoj mitologiji Demetra, božica Zemlje koja jednom u godini doziva kći Perzefonu iz Zemlje mrtvih.

Svjesno Krešimira svodi svoje radove prema klasifikaciji triju svjetova: antropomorfnog, zoomorfnog i biomorfnog. U nizovima slika i crteža koji čine izlagački opus autorice, u njenu astralnu svijetu obitavaju fantazmagorični likovi, djelomično transformirana nadrealna obličja, iz kojih njihovu realnu i simboličku pojavnost isčitavamo tek u nazivlju slike, tj. crteža. Krešimira Gojanović svjesno odabire fantaziju i iracionalno za nositelje vlastita likovna izraza. Ljude privlače tuđe 'nekontrolirane slike' pod uvjetom da su ideje i proživljeni doživljaji prerušeni u '' slike snova ''.

Slikarstvo fantazije ima svoje duboke korijene, snažno je u djelima Fusila i Goye, na vrhuncu u platnima Chagalla, Giorgia de Chirica, čarobno u Rousseaua, a ispitivanje iracionalnog i fantastičnog naročito zaokuplja Kleea i Kandinskog. Uzroci su ukorijenjeni u društvu, njegovu otuđenju koje u umjetniku budi osjećaje usamljenosti, potičući ga na samopromatranje. Krešimirino djelo nije uskrsnuće i povezivanje s navedenim slikarskim 'mitovima', već je samo dobro izabran put usmjeren prema važnosti ženstva / čovještva, podcrtan uvjerenjem da postoje i druge, '' latentne stvarnosti ''.

Napojeni esencijalnom ženskom čežnjom za mističnošću, njeni uglavnom ženski likovi čine tako lice i naličje iste pojavnosti. Otkrivajući nam sve aspekte formalnih i simboličkih efekata, interes joj zastaje na akrilu i crtežu. Ove tehnike Krešimira prisvaja, jer ponajbolje emitiraju suptilne odnose kolorita i kompozicije, koja postaje sve napučenija nadrealnim i mitološkim likovima njene podsvijesti.

U labirintu erotizma, nadahnuta snagom imaginacije vlastitog duhovnog ustroja, autorica kreira autentičan svijet oblika koji vibriraju u svijetu fantazije. Odabravši izvantrendovska likovna traženja, komunicirajući s naslijeđem, vraća slici funkciju dekorativnosti, čineći to balansom skladna kolora i oku ugodno gledljivom formom.

***

Osvrt na slikarske cikluse '' Između svjetova '' i '' Ples putene Boginje ''

/ prof. Tullio Vorano, voditelj Narodnog muzeja Labin, povodom otvorenja izložbe slika K. Gojanović u Narodnom muzeju Labin, 2007. /

Krešimira Gojanović je samosvojna umjetnica, koja je hrabro odabrala svoj slikarski put mimo svjetskih trendova, u otklonu od strujanja i usmjerenja u suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni. Nju jednostavno to ne zanima. Ona prije svega želi biti vjerna sebi, svojim porivima i nadahnućima.

... Izbor akrilika u njezinim radovima potpuno je opravdan, jer je najbliži izričaju grafičara, a Krešimira potječe iz grafičkih krugova, obzirom da je završila grafički odjel Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi vrsnog grafičara Ante Kuduza. Boje su stoga čiste, snažne, zvučne i odišu svježinom. Često su postavljene komplementarno ili u toplo - hladnom kontrastu, čime vrlo učinkovito podupiru Krešimirine dinamične i iznad svega maštovite kreacije.

To je uistinu čaroban svijet bajki, mitskih legendi i priča, u kojem često ženski lik ima prevagu. Pri tom možemo slobodno reći da se ne radi o egzibicionizmu, dapače, njezin likovni govor je sasvim discipliniran, linije su precizno izvedene, a fluid masa je omeđen u čvrsto zadanim okvirima.

Krešimira, slikovito rečeno, ima hiper produktivnu maštu koja joj omogućava prikaz fantastičnih prizora i svjetova u ležernom kontinuitetu, s nizom uvijek novih rješenja, koja prihvaćamo kao neupitna, suvisla i logična. Poput scena u stripovima, njezine su priče uvjerljive i zavodljive. Ludizam je samo površinski privid, jer ova svojevrsna Krešimirina igra ima puno dublji smisao i razloge. U neku ruku ona predstavlja bijeg od svakodnevice, od uobičajenog i standardnog.

Krešimira stoga traži i nalazi utočište u tajnovitom, vilinskom, nesputanom, nepatvorenom i neiskvarenom svijetu fantastike, gdje je sve moguće i sve je dozvoljeno. Raspojasane, raspjevane, fantastične kompozicije, koje ponekad zbog bogatstva oblika i raskoši boja djeluju gotovo dekorativno, nalaze svoje opravdanje u mitološkom, također, fantastičnom svijetu. Sasvim su razumljivi stoga nazivi njezinih djela, primjerice: Feniks, Izida, Afrodita, Kentaur, Krilata zmija, Perzefona, Hekata, ali isto tako interpretacija vječnih, opće poznatih tema poput: Univerzuma, Erosa i Psihe, Mjeseca, Drveta života, itd.

Njezin slikarski put u stalnom je misaonom srazu između dviju dimenzija: one čarobne, fantastične, svemirske i ove naše, manje bajne, zemaljske svakodnevice. Krešimira se u svom likovnom izričaju očigledno opredjelila za onaj imaginarni svijet. Slikarski opus Krešimire Gojanović je vrlo osebujan i osobit, te stoga zauzima sasvim određeno mjesto u današnjoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti.

***

Osvrt na slikarske cikluse Krešimire Gojanović '' Mitovi i legende stare Europe ''

/ dr. sci. Jadran Zalokar - predgovor katalogu povodom samostalne izložbe u Muzeju Prigorja, 2003. /

Područje likovnosti u osebujnom je značenju dimenzija plodonosnog eksperimenta likovnog speculuma. Likovni put Krešimire Gojanović može se " detektirati " likovno, kao trag poznog ekspresionizma i simbolizma, ali to je tek stručna naznaka. Ona ne samo da suvereno vlada likovnom tehnikom, već " tematizirajući " svoju likovnost, artikulira jedan posebiti kozmos likovnosti, kao unicum izraza i duševne ekspresije. Vezujući se " inspirativno " za ono mitsko i poli - anthropo - theičko, ona slijedi skrivenu nit new age likovnosti, što ju smješta na front post-metafizičke renovacije postmodernističkih tenzija.

U modusu plodnog spektralnog prožimanja poli-dimenzionalnosti kolorita, ona spaja krhotine vremenitog bivstvovanja u ozračju mitskog i kondenzira likovne elemente.

....Svakako, uz mnoštvo drugih slika, treba spomenuti sliku: " Gaia - planetarna boginja ". Slika je ispunjena snažnim disonantnim koloritom zodijakalne simbolike, koji sa slikom " Rađanje plavog planeta " ukazuje na dubinu i doseg renovacije drevnosti. Simbolika krugova i kapi života u likovnoj konfiguraciji s panovskim licem ističe kombinaciju svjetovnog i arhajskog, sakralnog u nizanju figurativnih komponenti poganskog senzibiliteta.

Likovni svijet Krešimire Gojanovic prožet je tim intenzivnim senzibilitetom duše, koja traži iskonski žar i planetarni smisao drevnosti života u ovom suvremenom desakraliziranom svijetu, u kome se tek može malo naslutiti kozmos drevne poganske duhovnosti i snaga htoničkog u čovjeku. Smatramo taj vid likovnosti vrlo značajnim u kontekstu new age likovnosti uopće.